Evo tekst koji ovih dana kruži druÅ”tvenim mrežama, a napisao ga je Ivica RelkoviÄ.
Znam da je ovdje ekipa ljena proÄitat neÅ” tak dugaÄko i raÄe Äe lupetat gluposti i najavljivati veÄ predodreÄene scenarije, jer oni iz nekog razloga znaju ko se s kim dogovara potajno ili neÅ”to.
Ovo bi trebao proÄitati svaki hrvatski graÄanin koji ikada komentira politiku kao i svaki politiÄar.
@Fenix Oprosti kaj je ovak dugaÄko, al ne znam staviti onak na dropdown kao kak je nekad spoiler sakrivao. Ako ima naÄin slobodno editiraj ili reci kak da ja.
Ivica RelkoviÄ:
Ne znam smijemo li u Hrvatskoj viÅ”e uopÄe raspravljati o politiÄkim odnosima i stvarnostima, a da nas netko politiÄki moÄan ili ugroženo moÄan ne pogleda prijeteÄim pogledom, jer mu remetimo zacrtani narativ u javnosti. A politika (u pluralnom druÅ”tvu) upravo je natjecanje i suÄeljavanje (da ne kažem suprotstavljanje) oko javnih pitanja. NaÅ”e najjavnije pitanje danas je ā kako su zavrÅ”ili parlamentarni izbori? Tko je pobijedio, a tko izgubio?
U samo dva dana od izbora nametnuto je nekoliko nepreciznih teza kao neupitnih. HDZ je gotovo pa pobjednik izbora, te se druga strana nema Å”to ni javljati oko sastavljanja veÄine. Gotovo da nije higijenski da netko s dvadesetak mandata manje uopÄe pomiÅ”lja o pobjedniÄkom ishodu. Gotovo da je nepristojno govoriti da je veÄina graÄana protiv HDZ-a, kad je on ostvario tako dominantnu prednost, pa je njegova pobjeda zapravo prava volja biraÄa. Osporavanje takvog zakljuÄka gotovo da je bogohulno. Ali, demokraciju hrani hrabrost rasprave, posebno kad su nametnute teze upravo samo to ā nametnute.
HDZ sa svojim koalicijskim partnerima nije pobijedio na parlamentarnim izborima. Oni nisu osvojili ni pobjedniÄki broj mandata, a joÅ” manje pobjedniÄki broj glasova koji bi im u pluralizmu davao ikakvo pravo na sviranje kraja utakmice. Pobjednik je trebao osvojiti 76 mandata, a oni ih imaju 61. Zvati se relativnim pobjednikom i iz toga crpiti neku āmoralnuā prednost pred bilo kim drugim je suprotno ideji pluralizma. Titula relativnog pobjednika je simpatiÄna i niÅ”ta viÅ”e od toga. Da su na izborima sudjelovale samo tri stranke i da je jedna dobila 75 mandata, a druge dvije po 38, pa se te dvije postizborno udružile, one bi bile vlast, a ona prva stranka oporba. JoÅ” ako su obje u kampanji naglaÅ”avale želju da pobijede onu prvu, pa da se onda udruže, ne bismo imali na djelu niti izdaju biraÄa.
Da bismo se usudili razmiÅ”ljati o onom Å”to se na izborima zaista dogodilo, nužno je ne podleÄi percepcijskim pritiscima da gledamo onako kako bi netko želio da gledamo. Da bismo mogli reÄi Å”to se doista dogodilo, kao referentnu toÄku moramo uzeti raspodjelu mandata iz raspuÅ”tenog saziva Sabora, a ne da naÅ”e imaginarne želje proglaÅ”avamo Äinjenicama.
HDZ-ova se vlast održavala sa 76 mandata. Od toga 8 mandata pripadalo je zastupnicima nacionalnih manjina, dakle HDZ-ova ih je koalicija imala 68. I svi, baÅ” svi, HDZ-ovi partneri stali su na zajedniÄku listu, pa je ostvareni rezultat precizna Äinjenica jesu li postigli veÄi, isti ili manji rezultat. A dobili su 61 mandat. To je 7 mandata manje od startnog broja iz prethodnog saziva. I k tome, nije se pojavio niti jedan jedini politiÄki akter izvan njihove koalicije koji je osvojio jedan jedini mandat, a koji je u kampanji naglaÅ”avao spremnost koaliranja s HDZ-om ili preciznije AP-om. Niti jedan jedini. Dakle, najavljeni koalicijski bonus je nula. Nula za AP-a.
HDZ gubitnik, a svi drugi dobitnici
Sve liste ā doslovno sve liste koje su preÅ”le prag i osvojile barem jedan jedini mandat ā veÄ su postojale u prethodnom sazivu Sabora. Nevjerojatno, ali prvi put se dogodilo da se u Hrvatski sabor nije probila niti jedna jedina nova lista (izuzetkom jedva da možemo smatrati europarlamentarca Mislava KolakuÅ”iÄa, ali on nije izaÅ”ao s vlastitom listom, nego se pridružio Domovinskom pokretu). A to znaÄi da su sve stranke koje su dobile mandate i u prethodnom sazivu bile u Hrvatskom saboru, i sve do jedne su bile oporba HDZ-ovoj vlasti. Sve. Nijedna od tih lista nije spaÅ”avala HDZ-ovu veÄinu kada je ona bila pred padom, nego je to u jednom trenutku uÄinio HSU (koji je na izbore zato i izaÅ”ao na HDZ-ovoj listi). To znaÄi da ne postoji niti jedan jedini argument koji bi bilo koju od tih stranaka automatski Äinio izglednom saveznicom HDZ-u nakon ovih izbora. Da bi to postala mora promijeniti stranu. A promjenu strane u kampanji nije najavila nijedna stranka. DapaÄe, kako je kampanja odmicala tako su se i odnosi izmeÄu jedne takve moguÄe stranke (DP-a) i AP-a pogorÅ”avali. Do razine izrugivanja i vrijeÄanja.
Prije negoli pogledamo kako su proÅ”le sve te liste i stranke izvan HDZ-ove koalicije, postavimo si banalno pitanje: ZaÅ”to uopÄe raspravljamo o bivÅ”im oporbenim strankama koje su u Saboru imale 75 mandata, dok je HDZ s manjincima imao 76, zaÅ”to nam je to važno, umjesto da Andrej PlenkoviÄ u istom sastavu samo nastavi dalje mirno vladati, ako je pobijedio na izborima? Odgovor je banalno jednostavan ā zato Å”to je HDZ Andreja PlenkoviÄa izgubio izbore. Sada mu za veÄinu treba netko tko je do juÄer sjedio u prethodnom sazivu kao oporba. Ljuta oporba. Ljuta oporba koja je Äak pokuÅ”avala povremeno skupljati potpise i glasove da smjeni nekog korumpiranog ministra, pa i cijelu Vladu. Ali nisu uspijevali, jer su bili ā oporba. Za jedan mandat manje, ali oporba.
ZaÅ”to se sada ne pitamo, kako to da HDZ-u manjak od sedam (a ne jednog!) zastupnika honoriramo kao āskoro pa vlastā? Da je ondaÅ”nja oporba u jednoj jedinoj minuti imala 82 mandata smijenila bi ili nekog ministra ili cijelu vladu. Ali nije, zato je i bila oporba.
Znam da ovo argumentiranje djeluje banalno, ali nužno je za razbijanje krivih percepcija, jer iz istih razloga HDZ u ovom trenutku nema veÄinu i nije izborni pobjednik. Da bi to postao, netko iz bivÅ”e oporbene pozicije prethodnog saziva treba preskoÄiti u klupe veÄine. A zaÅ”to to nije uÄinio u prethodnom sazivu? Å to se to tako pozitivno ili obeÄavajuÄe dogodilo s HDZ-om da Äe to uÄiniti sada? Vjerujemo li da se usred kampanje odrekao korupcije i klijentelizma? Ne. Nije se dogodilo niÅ”ta pozitivno, nego negativno ā HDZ je pao. I sada je u poziciji prosjaka koji moli pomoÄ za nastavak vladanja. Naravno, moli se nuÄenjem onom koga je joÅ” juÄer ismijavao. Doslovno i snimljeno (insajderskom inicijativom, a ne voljom āvanjskog neprijateljaā). A osim Å”to moli, ujedno i nudi sve Å”to može ponuditi i Å”to Äe zadovoljiti onog tko promijeni stranu. Pogledajmo zato tko je sve na toj drugoj strani i s kakvim rezultatom.
Krenimo od SDP-a. On je zajedno s parterima osvojio 42 mandata. Njegovih je 37. I tu se trebamo pitati koliko ih je dobio u prethodnom sazivu? Odgovor je 33. ZnaÄi da je narastao za 4 mandata. ToÄno i netoÄno. Tijekom proÅ”log saziva se prepolovio i ostao na samo 13 mandata. ZnaÄi da je narastao za Äak 24 mandata. Dalje, u kampanju 2020. godine krenuo je gotovo izjednaÄen s HDZ-om, a u samoj zavrÅ”nici kampanje predviÄanja su bila i da je pretekao HDZ, pa je rezultat od 41 mandata bio težak udarac. UoÄi ove kampanje, a prije prosvjeda protiv imenovanja Ivana TurudiÄa na mjesto Glavnog državnog odvjetnika, SDP je anketno bio ispod 15%. To vrijedi tek neÅ”to viÅ”e od 20 mandata (pa i uz dodatni raspored neodluÄnih to je i dalje ispod 30 mandata). Dakle, i u odnosu na vlastiti rejting uoÄi raspisivanja izbora, i uz koalicijsku sinergiju, SDP je u mandatima narastao za viÅ”e od deset. Je li mogao bolje s obzirom na okolnosti, vjerojatno jest. Ali paradoksalno je da neki analitiÄari gledaju samo ukupni rezultat i kažu ā podbaÄaj ā a ne gledaju odnos polaziÅ”ne (15%) i zavrÅ”ne toÄke (25%) u samo dva mjeseca. JoÅ” je paradoksalnije da ostavku predsjednika SDP-a za āloÅ”ā rezultat traži Älan stranke koji je tijekom cijele predkampanje i kampanje javno sabotirao vlastitu stranku!
SDP-ovi partneri su osvojili pet mandata. Centar dva (imao jedan), HSS jedan, GLAS jedan i Dalija OreÅ”koviÄ jedan mandat.
Na proŔlim izborima sa SDP-om je bio Matija Posavec i dobio jedan mandat, a sad je izaŔao s vlastitom listom i dobio dva mandata.
Možemo! je izaÅ”lo u promijenjenom sastavu svoje platforme, pa Äemo samo reÄi da su skoro udvostruÄili ukupan rezultat i sada imaju 10 mandata.
IDS je imao tri mandata, pa ostao na dva ā i sada je potvrdio ta dva. Fokus je imao jedan mandat i taj jedan je ponovio.
Domovinski pokret je na proÅ”lim izborima osvojio 16 mandata, a sada ih je dobio 14. BuduÄi da je, kao i SDP, proÅ”ao turbulencije i raskole, zapravo se potpuno oporavio i ponovio gotovo isti rezultat.
Most je na proŔlim izborima imao 8 mandata, a sada ih ima 11, pa je i on rastao (unutar njega su Hrvatski suverenisti koji su pali za dva mandata, ali nisu ni onda ni sada bili samostalna lista).
ZakljuÄak je zanimljiv ā jedina stranka s izrazitim padom broja mandata (sedam) je HDZ. Kako se to uklapa u nabrzinu nametnut narativ da su biraÄi opet neupitno povjerenje dali toj stranci? Nikako, osim da se stvori āmagla svuda, magla oko nasā.
Usuditi se pobijediti ā nije to nekima lako
Zato je pravo pitanje, Å”to Äemo s listama koje su u prethodnom sazivu bile oporba? Jesu li one u stanju biti vlast? I poznaje li demokracija takve scenarije? Ako uzmemo samo rezultate u Hrvatskoj, tada je odnos 82:58 za oporbu iz prethodnog saziva. To nisu dva, tri ili pet mandata viÅ”e ā to su 24 mandata viÅ”e!
Sav ovaj gornji, u normalnim situacijama i normalnim državama, nepotreban uvod, služi tome da se prije nametnute percepcije da je HDZ opet pobijedio na izborima, zapitamo jedno bezobrazno pitanje: Smije li oporba postati vlast? Äak i ako je svjetonazorski raznorodna i udaljena? Jesu li tijekom proÅ”log saziva, a joÅ” viÅ”e u samoj kampanji, odaÅ”iljali poruke koje imaju zajedniÄki nazivnik? I jesu li one dovoljne da u jednoj etapi raznorodne stranke zavrÅ”e zajedno? I tu veÄ imamo nametanje percepcije da bi to bila nekakva āFrankensteinā neodrživa koalicija. I opet, ako smo kukavice podleÄi Äemo tim etiketama i pognuti glave pred glasnogovornicima takvih teza. A teze su Å”uplje.
Demokracija je sustav koji cikliÄno zapada u krize. Ne samo u Hrvatskoj, nego svugdje. DapaÄe, mi smo djeÄji vrtiÄ kriza kakve su drugi veÄ imali, pa možemo uÄiti od drugih. Kad sustav uÄe u krizu koju ne može rijeÅ”iti jedna dominantna vladajuÄa opcija, javlja se kratkoroÄna potreba za odreÄenim konsenzusom da bi se nakon toga iznova mijeÅ”ale sve svjetonazorske i rivalitetne karte. Taj trenutak potrebnog minimalnog konsenzusa zbog rjeÅ”avanja osnovnih problema druÅ”tva zove se āvelika koalicijaā. U pravilu ga Äine dvije svjetonazorski suprotne dominantne politiÄke stranke. U Hrvatskoj bi to bili HDZ i SDP. No buduÄi da je krizu zarobljenosti sustava u naÅ”em sluÄaju generirala jedna od te dvije velike stranke i buduÄi da i dalje planira vladati na takav naÄin, ako dobije priliku, naÅ”a verzija āvelike koalicijeā znaÄila bi okupljanje svih drugih (a imamo i lijeve i centristiÄke i desne stranke) naspram HDZ-a.
Takvo politiÄko okupljanje ne temelji se na rjeÅ”avanju Å”irokih svjetonazorskih programskih politika, nego na jasnom ciljanom zajedniÄkom popravljanju sustava u njegovim elementarnim postavkama. Oko tih pitanja ne samo da u pravilu nema velikih nesuglasica, nego gotovo da nema ni velikih razlika u rjeÅ”enjima. A sve stranke koje Äine takvu prinudnu āveliku koalicijuā imaju benefit u tome Å”to Äe na sljedeÄim izborima imati bolje uvjete i Å”anse za uspjeh, jer državu popravljaju upravo u onim elementima u kojima ju je za sebe zarobila samo jedna politiÄka stranka (sa svojim malim i nebitnim frankenÅ”tajnskim priljepcima, da im uzvratimo istom metaforom).
Želimo srediti registar biraÄa. Radimo li to protiv Mosta, a za Možemo!? Želimo bolji i uravnoteženiji izborni model. Je li to korist SDP-a, a ne i Domovinskog pokreta? Želimo depolitizirati odreÄene represivne i inspekcijske sustave. Je li to ide u korist Centra, ali ne i Hrvatskih suverenista?
Uspostava ciljane i vremenski odreÄene (godinu dana?) vlade s dominantno tehniÄkim zadacima ureÄenja države, uz odmicanje iz tog perioda svih pitanja koja Äe na red doÄi kad se promijeÅ”aju karte na sljedeÄim izborima, potpuno je legitimna i visoko svjesna zadaÄa jedne politiÄke generacije. Vjerojatno važnija i od rjeÅ”enja ijednog āvelikogā pitanja, ako se ureÄenjem druÅ”tva udahne život u zarobljene privatizirane javne sustave.
Å to Äemo raditi kad preuzmemo vlast?
Ponovimo i pobrojimo: sreÄivanje registra biraÄa, izrada novog modela i izbornog zakonodavstva, depolitizacija pozicija Glavnog državnog odvjetnika, Glavnog državnog inspektora, Å”efova Porezne i Carinske uprave, revizija poslovanja i reizbor uprava najveÄih javnih tvrtki kao Å”to su INA (hrvatski dio), HEP, JANAF, Hrvatske Å”ume, Hrvatske vode, Hrvatske autoceste, Hrvatske ceste, HRT-aā¦
Sve to (i joÅ” niz sliÄnih tehniÄkih zahvata) provede se do sljedeÄih lokalnih izbora (svibanj 2025.), a onda se nakon njih za jesen iste godine (ili cikliÄki joÅ” bolje u proljeÄe 2026.) raspiÅ”u novi parlamentarni izbori u sreÄenim okolnostima. I sad vi meni recite da s tim ima problem SDP, Centar, Možemo!, Most, Domovinski pokretā¦? Ne, s tim ima problem samo onaj tko ne želi da se u Hrvatskoj uvede red u kojem je država ureÄena ravnopravno u korist svih, a ne po mjeri povlaÅ”tenih.
I da se razumijemo: nitko od dosadaÅ”nje oporbe koja je sada samozastraÅ”ena veÄina, neÄe prijeÄi na stranu HDZ-a da iznutra utjeÄe na poboljÅ”anje državnih politika. Ta se laž ne može nikome prodati. Netko Äe prijeÄi na drugu stranu, jer Äe dobiti sitnu osobnu korist, a netko jer Äe dobiti krupnu. A postoje i politiÄki idioti (buduÄi da nikog osobno tu ne svrstavam, nego Äe se takvi svrstati u tu kategoriju sami, mogu ponoviti: politiÄki idioti) koji Äe uÄiniti sve da ne doÄe do formiranja nove veÄine, pa makar i na jedan jedini dan, jer im je oporbena galama na HDZ najpoželjnije radno mjesto na svijetu. Pa neka traje do mirovineā¦ E tu oni prestaju biti idioti, a politiÄke budale ispadaju graÄani koji im to omoguÄavaju (i opet se u tu grupu sami svrstavaju).
Tko Äe sabotirati āveliku koalicijuā?
MeÄu ova 82 zastupnika koji veÄ danas mogu objaviti da se ne plaÅ”e biti veÄina (i bez manjinskih zastupnika, molim lijepo!) u iduÄim danima javnost Äe moÄi vidjeti postoje li sitni ili krupni trgovci, kao i one poznate korisne politiÄke budale koje najprije sebe uvjere u misiju spaÅ”avanje neke stranke od nje same, a onda žele da u to i svi drugi povjeruju.
Sitni i krupni trgovci Äe se sami pokazati prijelazom na drugu stranu, jer da im je bilo do āprogramskih razlogaā AP-u bi preÅ”li i u prethodnom sazivu, jer i tada je postojala jednaka potreba da svojim ādobrim politikamaā utjeÄu na loÅ”e HDZ-ove. A njihovi novi Älanovi na listama ne bi stali na listu stranke koja je zagluÅ”ujuÄim decibelima napadala AP-ovu āizdaju državeā, kako su sami naglaÅ”avali, nego bi sjedili doma i okopavali korov u vrtu, a ne u druÅ”tvu.
Nas posebno zanima ona treÄa skupina ā oni koji se neÄe prodati, ali Äe pomoÄi HDZ-u da doÄe do veÄine opstruiranjem svih scenarija koji bi doveli do toga da sami budu dio veÄine. I da svima ā i njima i nama ā odmah pomognemo: lakÅ”e je sastaviti održivu tehniÄku veÄinu za prijelazno razdoblje vlasti u Hrvatskoj, nego podmiriti apetite dviju HDZ-ovih struja kad su na vlasti. ProÄitajte poruke Josipe Rimac (danas PlesliÄ) i Gabrijele Žalac, pa Äete vidjeti s kojom koliÄinom sladostraÅ”Äa glume āglupeā pred svojima, da izvrÅ”e vlastite koruptivne i klijentelistiÄke planove, skrivajuÄi se iza Å”ifre AP. O tome da je nemoguÄ dogovor Sandre BenÄiÄ i Nikole Grmoje kojom vrstom tražilice treba proÄisti registar biraÄa (jer otprilike o tome je rijeÄ u dogovoru ciljane āvelike koalicijeā), neka navijaÄi ne-dogovora zabavljaju nekoga drugoga, a ne nas.
Po Äemu Äemo mi u iduÄih nekoliko dana ili tjedana prepoznati takve koji opstruiraju realizaciju racionalne veÄine āvelike koalicijeā? Jednostavno: po guranja u prvi plan baÅ” onih pitanja i procedura koje ta āvelika koalicijaā ne rjeÅ”ava. Po āÅ”iljenjuā svojih ponuda jednih drugima koje su provokativno neodržive. Po āpametovanjuā o Å”irokogrudnom sebi i uskogrudnom drugom. Po nevjerovanju drugom jer je potencijalni prevarant, iako je i sam on za tog drugog potencijalni prevarant.
Ako se ipak odluÄe sjesti na kavu, Å”to je Äija uloga?
Rijeke pravde, Možemo!, Domovinski pokret i Most trebaju se usuditi āpopiti kavuā bez straha da ih se ne proglasi gubitnicima u meÄusobnom ratu izbijanja iz svake kombinacije.
Rijeke pravde, a najviÅ”e SDP, treba se držati nužne logike da u sastavljanju tehniÄke veÄine najveÄu žrtvu moraju, dakle MORAJU, podnijeti oni kao najveÄi partner. Pod cijenu da ih opet napadne onaj splitski saboter kampanje da PeÄa time rasprodaje SDP-ove dionice. Dakle, SDP sorry, morate proÄi u ukupnom postotku pozicija najloÅ”ije. Hm, al bit Äete pobjednici izbora, je lā to onda žrtva ili benefit? Da mi je znat, da mi je znatā¦?
Most: vi u sudjelovanju u tehniÄkoj veÄini trebate ponuditi svoju najveÄu ulogu (s nultom stopom spinova i figa u džepovima), ne zato Å”to ja za vas navijam (jer i vi znate da ne navijam), nego stoga Å”to trebate pokazati da zaista ne želite biti sukrivci za treÄi poguranac HDZ-u, Äak ni indirektno. Nikola Grmoja i Marija Selak RaspudiÄ trebaju biti kljuÄne osobe tehniÄke veÄine. Bez ironije i podmetanja.
Možemo!: vas desna strana moguÄe tehniÄke veÄine želi izbaciti iz igre na sve moguÄe naÄine. Osobno sam vas pohvalio da ste od tri izjednaÄene opcije najkorektnije najavili svoju ulogu vanjske potpore manjinskoj vladi. Vi biste mene trebali najmanje željeti kao onog tko vas nagovara da ne sjedite po strani i samo izvana podržavate. No u tome je kvaka. Ja znam da bi se vaÅ”im izbacivanjem iz tehniÄke veÄine upravo dogodilo ono Å”to je onemoguÄava: desno skretanje koje bi u prvi plan stavilo nemoguÄa pitanja. I sve bi propalo. Vi ste potrebni kao argument da lijevo-desnog izbijanja neÄe biti. Zato vas javno guram unutra kao optimalnu mjeru ljepila tehniÄke veÄine. Bez vas nema āvelike koalicijeā. Bez vas je cijeli ovaj tekst promaÅ”en. ProÄitajte ga ispoÄetka, pa Äete vidjeti da je tako.
Domovinski pokret: vi trebate dobiti, kao i Rijeke pravde, veÄu ulogu žrtvovanja, nego Možemo! i Most, a manje pozicija u odnosu na rezultat. Zato Å”to vi vlastitim biraÄima trebate pokazati da niste na prodaju. Ali vi imate najveÄi benefit stvaranja tehniÄke āvelike koalicijeā. Vi Äete nakon zavrÅ”etka āvelike koalicijeā najviÅ”e rasti. Vjerojatno sumnjate u ove moje reÄenice, jer sam ja savjetnik neke liberalne globalistiÄke stranke, a vi ste domoljubi, zaÅ”titnici braniteljaā¦ Pa evo, nijedan od vas ne može me u tome natkriliti (ispriÄavam se na polucitatu, pronaÄite Äiji je), jer imate posla s osobom koja je usred logora branila i Å”titila branitelje od tortura Äetnika. I obranila. Tijekom jedne torture pod prijetnjom smrÄu odbio sam u logoru psovati Franju TuÄmana, Kardinala KuhariÄa i Papu. Brat mi je meÄu prvima poginuo u Domovinskom ratu i to u zamci ānaÅ”ihā Å”vercera oružja koje je raskrinkao i strpao u pritvor. Vjerojatno je prva hrvatska žrtva osvete ratnih profitera. Dakle, slobodno me markirajte kao sumnjivog pomagaÄa āizdajnikaā s ljevice i opasnih svjetonazorskih liberala.
Ne znam jeste li svjesni da cijela Hrvatska navijaÄki gleda prema vama. Oni kojih je manje, a koji su rekli da ste zli da to i potvrdite tako da prijeÄete k njima i spasite ih izbornog poraza (kojeg li zanimljivog paradoksa!). I oni kojih je viÅ”e, koji se pitaju koliko Äe vas se prodati i koja Äe biti cijena. Gotovo da vam viÅ”e nitko ne vjeruje. Vi trebate āveliku koalicijuā viÅ”e negoli ona vas. Iako se bez vas neÄe dogoditi. Ali vi niste ākingmejkerā kao Most 2015. Na vas se ne gleda kao na one koji Äe birati izmeÄu dvije sliÄne opcije hrvatske buduÄnosti. Niste ākingmejkerā.
