bosscorelli Mislim da je to ista stvar kao i kod drugih prodavaca podataka. Apple je poceo pozitivno sa privacy politikom na papiru, ali sve vise i vise gazi to i okrece se prodavanju korisnickih podataka kao i svi ostali. Jasno je zasto to zapravo i moraju , kao sto si rekao zbog developera app/games.
Ovo je više problem s državama i regulacijama te zakonima o zaštiti potrošača i njihovih podataka. Apple može tražiti da je jedini način da se certificira aplikacija taj da se specifično navede kome se prodaju podaci prikupljeni korištenjem tih aplikacija. Problem je što onda neće imati skoro niti jednu aplikaciju na svom uređaju jer nema zakonske osnove koja bi natjerala firme koje stoje iza aplikacija da to jasno definiraju.
Za takvo što bi se ljudi trebali angažirati i pisati svojim političkim predstavnicima. U slučaju EU država, to bi bili članovi Parlamenta EU.
Ovakvi podaci su puno manje vrijedni za oglase, da. S druge strane, Googlu su oglasi zlatna koka dok su Applu samo beer money. Uvijek budu najgori na Zapadu sto se tice oglasavanja. Nadam se da ce ih EU u tome usporiti, SAD sumnjam da ce ista po tome uciniti u blizoj buducnosti..
Zato baš nema smisla Appleu da se bavi prodajom informacija. Oni će radije te informacije iskoristiti da poboljšaju svoje proizvode ili eventualno vide koje se 3rd party aplikacije koriste kako bi vidjeli isplati li im se uložiti u razvoj ili kupovinu takvog proizvoda na koji bi onda nabili pretplatu i prodali u sklopu svog ekosustava.
Nitko ne govori da Apple ne prikuplja podatke, ali način na koji ih oni koriste je drukčiji od Googlea.
Tzereen Može samo pitanje, što je loše u ciljanim reklamama?
Informacije su najvrijednija stvar u današnjem svijetu. Mogu promijeniti tok čitavih zemalja. Ciljani oglasi mogu biti da tebi stižu oglasi za Adidas tenisice jer si ih Googlao. Ciljani oglas može biti i reklama za polikliniku jer si Googlao što znači osip na preponama. Međutim, ciljani oglas može biti i politička opcija na nadolazećim parlamentarnim izborima.
Poanta je da je metoda prikupljanja informacija ista, a prodaja nije regulirana, stoga se te informacije prodaju zainteresiranim skupinama i time se ti podaci koriste za manipulaciju mišljenja pojedinca. Primjerice, Facebook je namjerno povećavao prisutnost desno orijentiranih Facebook grupa prije predsjedničkih izbora u SAD-u 2016.
Evo ti konkretan primjer. Zamisli da se bliže parlamentarni izbori. Na njima ne vidiš političku opciju koja ti u potpunosti odgovara, no vidiš jednu koja pokriva neke stvari koje bi volio vidjeti da se primjenjuju. Nećkaš se hoćeš li ili nećeš izaći na izbore jer nisi siguran hoće li uopće ostvariti dovoljan broj glasova da sastave vladu. Politička opozicija kupi u paketu informacije o političkim tendencijama korisnika određene društvene mreže, među kojima su i informacije o tebi. Ciljano gledaju da tebi prikazuju čim više reklama, grupa i stranica za sebe kako bi te demotivirali za izlazak na izbore jer ti pokušavaju oslikati sliku da su izbori već dobiveni jer puno ljudi podržava njih, a ne one kojima ti misliš dati glas.
Ne postoji regulacija primjene informacija koje se prodaju što dovodi do malicioznog korištenja tih istih informacija. Korporacijama se besplatno daje nešto potencijalno vrlo opasno samo zato što je ljudima praktično koristiti neku aplikaciju.