S obzirom da sam i ja preko deset sati "unutra", red je da i ja napišem malo svojih dojmova dok je igra još aktualna. (Nikad brže se nije skakalo sa igre na igru )
GRAPHICS: The Game
Ovo nije igra za mene. Napominjem da sam igru praktički tek "zagrebao" i ostavljam dozu rezerve i nade da do kraja i promijenim mišljenje, ali prvih desetak sati su za mene prilično spori i dosadni. Ni u najluđim kombinacijama ovu igru ne vidim kao jednu od najboljih igara generacije, pa čak ni konzole na kojoj je izašla. U kojem god smjeru da se na kraju odvije ova igra, ne mogu se oteti dojmu da je ovo čistokrvna igra za mase koja pokušava udovoljiti svima.
Kad je Guerrilla najavila svoj novi IP sa premisom kakva je, nisam očekivao da će u ovolikoj mjeri hodati već utabanom stazom žanra. Možda je pregrubo napisano, a i sigurno je moja krivica... ali dok igram ovu igru, u glavi su mi stalno Far Cry i Assassins Creed. Od klasičnog početnog oduševljenja svijetom i "moram očistiti sve" osjećaja, zbog zamora od samog open world žanra - dolazi do prebrzog zasićenja. Ne znam, to je taj isti pristup open worldu kakav viđamo već zadnjih par godina sa maloprije spomenutim serijalima, nimalo izmijenjen. Početak je prilično spor, previše je fetch questova, previše je nezanimljivih questova i likova. Netko iz Guerrille je očito bio previše oduševljen Witcher senseom, pa je valjda svaki quest u ovih prvih desetak sati uključivao Aloyinu varijantu istog koncepta. Cijenim detaljno razrađivanje lorea, ali malo je teško pratiti previše nabacanih informacija, i meni je osobno to razlog zašto se do sada nikako nisam uspio povezati sa likom Aloy. Aloy mi je prosječan lik, ničim spektakularan. Malo odraslija Pixarova Merida Hrabra, taj đir. A opet i kao takva je jedan od boljih likova u igri, u kojoj su zapravo svi prilično slični, a voice acting i lip sync su im najčešće hit or miss. Konkretno po pitanju voice actinga i lip sync-a, sjetite se ove igre jednom kad izađe Death Stranding. Vjerujem da će to biti Amateur/Pro usporedba.
Sad ovo sa početka: Zašto mislim da je igra čisti mainstream?
Jednostavno se previše trude udovoljiti svima. Igra je na medium težini skoro pa bez izazova, sad već standardni walking tutorial od sat vremena je tu, pa i ova bow mehanika mi je skoro ka puška. Recimo, zanimljivo mi je bilo vidjeti da se svaki fast travel plaća itemima, i baš kad sam pomislio "eto, to je nešto novo u ovom žanru", skužim da merchanti prodaju Golden Fast Travel Packove sa beskonačnim Fast Travelom. Pazili su i da se ubace sve rase da se upotpuni social justice kvota. I ništa od toga nije loše, a pogotovo ne u razini da smeta u igranju ove igre. Jednostavno nije moj đir. Dok s druge strane (kužim da se nikako ne mogu uspoređivati), paralelno s ovim igram Nier: Automatu, a ta igra je sve što volim kod igara.
Nikako se ne mogu uživiti u priču i svijet Zero Dawna, a igra je imala sve predispozicije da me obuzme. Ipak, ni u jednom trenutku nisam pomislio da igram lošu igru, daleko od toga, ovaj naslov će se prodavati samo tako, i kužim sve koje guštaju u ovoj igri, ali meni je ovo sve već viđeno. Doduše, iako nikad nisam bio grafički tip, Horizon je po tom pitanju nešto najbolje šta se vrtilo na mojim konzolama ikad (kladio sam se sa prijateljem da na kraju igre neću imati više od 3 screenshota, i ovo je bila stvarno glupa oklada, bezveze sam se ograničio ), dizajn svakog robota je epski, gradovi su mi odlični, i općenito cijeli svijet. Prvi susret sa Tallneckom je čudo. Mada i taj "popenji se na nešto da otključaš mapu" koncept već postoji, ovaj je barem zanimljiviji čisto zbog dizajna samog robota.
Pretpostavljam da je zapravo najveći problem koji ja imam sa ovom igrom je što je po meni jednostavno nemaštovita po pitanju open worlda za jedan novi IP. Potpuno isti koncept koji guraju Ubisoft sa svojim igrama i Square Enix sa svojim Tomb Raiderom. Koliko je Horizon dobro odradio taj open world segment, i ima li mjesta i za nešto novo u žanru, vidjet ćemo kad Rockstar izbaci svoja čeda, pa i Kojima svoje, do tad ovo je sve viđeno već prije.
Ipak, zadnje što sam odigrao iz ove igre je A Maker's End quest, i on mi je dao nadu da bi se po pitanju priče to moglo zakuhati prilično dobro, tako sam došao do zaključka da je najbolje da stavim ovo na pauzu dok sam najviše zaintrigiran, jer ću se jedino tako ovome vratiti. Ako je Horizon: Zero Dawn cijena koju sam morao platiti da iz prve ruke vidim kakvim engineom raspolaže Hideo Kojima – neka bude. Nije mi žao ni sekunde, a samo je pitanje vremena kad ću počistiti cijelu mapu.
